Feministički podcast "ONE" pratite od srijede, 29. 9, premijerno na FB I YT kanalu AJB. Autorica Marina Riđić poručuje - ovo nije TV-emisija, ovo je pokret. Možda smo same ti i ja, ali tako nastaje promjena! Podcast "ONE" kreiran je u partnerstvu UNFPA, Ambasade Velike Britanije i German Marshall Funda s medijskom kućom AJB, a cilj je mijenjati narativ u kojem su žene žrtve i objekti priča. 

Feministički podcast "ONE" pratite&nbsp;od srijede, 29. 9, premijerno na FB I YT kanalu AJB. Autorica Marina Riđić poručuje -&nbsp;ovo nije TV-emisija, ovo je pokret. Možda smo same ti i ja, ali tako nastaje promjena! Podcast "ONE" kreiran je u&nbsp;partnerstvu UNFPA, Ambasade Velike Britanije i German Marshall Funda s medijskom kućom AJB, a cilj je mijenjati narativ u kojem su žene žrtve i objekti priča.&nbsp;

Medijska kuća Al Jazeera Balkans počinje s emitovanjem feminističkog videopodcasta "ONE". Ideja za tematiziranje rodno odgovornog djelovanja i promišljanja, kao i promociju jednakosti i ravnopravnosti rodila se iz aktuelnih dešavanja u kojima se nasilje, seksizam i mizoginija prečesto čuju u javnom prostoru, a bez konkretne reakcije javnosti. U razgovoru s gošćama autorica Marina Riđić želi mijenjati narativ u kojem su žene predstavljene kao žrtve i objekti priča.

Aljazeera Balkans, an international news station, has developed the first feminist video podcast “ONE”. Marina Riđić, the podcast creator and moderator, and her all-female guests (activists, feminists, politicians, journalists) will tackle the public discourse in which women are presented as inferior members of the society (victims, unemployed, single mothers having neither rights nor voice, etc). The podcast is aimed at changing this picture through positive examples of the fight for equality, equity, and female leadership.

 

 

Medijska kuća Al Jazeera Balkans počinje s emitovanjem feminističkog videopodcasta "ONE". Ideja za tematiziranje rodno odgovornog djelovanja i promi&scaron;ljanja, kao i promociju jednakosti i ravnopravnosti rodila se iz aktuelnih de&scaron;avanja u kojima se nasilje, seksizam i mizoginija prečesto čuju u javnom prostoru, a bez konkretne reakcije javnosti. U razgovoru s go&scaron;ćama autorica Marina Riđić želi mijenjati narativ u kojem su žene predstavljene kao žrtve i objekti priča.
Aljazeera Balkans, an international news station, has developed the first feminist video podcast &ldquo;ONE&rdquo;.&nbsp;Marina Riđić, the podcast creator and moderator, and her&nbsp;all-female&nbsp;guests (activists, feminists, politicians, journalists) will tackle the public discourse in which women are presented as inferior members of the society (victims, unemployed, single mothers having neither rights nor voice, etc). The podcast is aimed at changing this picture through positive examples of the fight for equality, equity, and female leadership.
&nbsp;
&nbsp;

Nedavni poziv građanima da se vakcinišu dopro je do više od milion ljudi, a uvrede, prijetnje i osude nisu prestale do danas. Ipak, ona ne posustaje. Deset godina politički je aktivna, odgovorno i strogo pristupa svakom parlamentarnom zadatku, a za svoj tim u SDP-u BiH kaže da su njena raja, odnosno šira porodica.

O tome kako pliva političkim vodama, ko su joj uzori i mentori te zašto se uvijek vraća Mostaru, razgovaramo s Lanom Prlić, zastupnicom u Parlamentu FBiH.

Nedavni poziv građanima da se vakcini&scaron;u dopro je do vi&scaron;e od milion ljudi, a uvrede, prijetnje i osude nisu prestale do danas. Ipak, ona ne posustaje. Deset godina politički je aktivna, odgovorno i strogo pristupa svakom parlamentarnom zadatku, a za svoj tim u SDP-u BiH kaže da su njena raja, odnosno &scaron;ira porodica.
O tome kako pliva političkim vodama, ko su joj uzori i mentori te za&scaron;to se uvijek vraća Mostaru, razgovaramo s Lanom Prlić, zastupnicom u Parlamentu FBiH.

Lana Prlić: Strog pristup svakom parlamentarnom zadatku

Ruku pod ruku s vječnom saputnicom - cerebralnom paralizom, korača kroz život. I ova, nimalo romantična priča, morala bi nam osvijetliti sve prepreke, predrasude, stigmu koju prolaze djevojčice s invaliditetom, a koje, često nesvjesno, društvo potpuno ignoriše.

Izvrsnost Ane Kotur Erkić, novinarke, aktivistice za ljudska prava, uskoro magistrice prava se podrazumijeva, a od toga što popuni kvotu učešća osoba s invaliditetom Ana nema ništa. Osim više od 80 odbijenica za posao i manjak vjere da njena borba ima smisla.

Ruku pod ruku s vječnom saputnicom - cerebralnom paralizom, korača kroz život. I ova, nimalo romantična priča, morala bi nam osvijetliti sve prepreke, predrasude, stigmu koju prolaze djevojčice s invaliditetom, a koje, često nesvjesno, dru&scaron;tvo potpuno ignori&scaron;e.
Izvrsnost Ane Kotur Erkić, novinarke, aktivistice za ljudska prava, uskoro magistrice prava se podrazumijeva, a od toga &scaron;to popuni kvotu uče&scaron;ća osoba s invaliditetom Ana nema ni&scaron;ta. Osim vi&scaron;e od 80 odbijenica za posao i manjak vjere da njena borba ima smisla.

Ana Kotur Erkić: Život sa cerebralnom paralizom

Sabinu Ćudić možete podržavati ili ne, ali njeno parlamentarno djelovanje i političke poruke ne možete ignorisati. Potpredsjednica Naše stranke i šefica kluba zastupnika u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine govori o barijerama za političko uključivanje žena, transformaciji političkih stranaka i demokratizaciji cijelog društva, ali i o tome zašto je važno tokom kampanje kucati od vrata do vrata i suočiti se s najžešćim kritičarima.  

Sabinu Ćudić možete podržavati ili ne, ali njeno parlamentarno djelovanje i političke poruke ne možete ignorisati. Potpredsjednica Na&scaron;e stranke i &scaron;efica kluba zastupnika u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine govori o barijerama za političko uključivanje žena, transformaciji političkih stranaka i demokratizaciji cijelog dru&scaron;tva, ali i o tome za&scaron;to je važno tokom kampanje kucati od vrata do vrata i suočiti se s najže&scaron;ćim kritičarima.&nbsp;&nbsp;

O barijerama za političko uključivanje žena

Najmoćnija bankarka u BiH, profesorica i osnivačica Ženske mentorske mreže, upozorava na najčešće greške koje žene prave u karijeri. Od minimiziranja sebe i svojih postignuća, stalne sumnje u kvalitet onoga što znamo i radimo, do razvoja samopouzdanja, umrežavanja i AHA rečenice kojom " kupujemo" povjerenje nadređenih i priliku za promociju, Sanela Pašić govorila je o malim tajnama velikih majstorica koje su uspjele, uz sve barijere, doći do mjesta gdje se donose odluke. 

Najmoćnija bankarka u BiH, profesorica i osnivačica Ženske mentorske mreže, upozorava na najče&scaron;će gre&scaron;ke koje žene prave u karijeri. Od minimiziranja sebe i svojih postignuća, stalne sumnje u kvalitet onoga &scaron;to znamo i radimo, do razvoja samopouzdanja, umrežavanja i AHA rečenice kojom " kupujemo" povjerenje nadređenih i priliku za promociju, Sanela Pa&scaron;ić govorila je o malim tajnama velikih majstorica koje su uspjele, uz sve barijere, doći do mjesta gdje se donose odluke.&nbsp;

Sanela Pašić: Najčešće greške koje žene prave u karijeri

Ona zna da se utjecajnom ne postaje preko noći, a svoj brand "Diva is back" gradi skoro 10 godina. Svaka fotografija, izjava i poruka dopre do 100.000 pratilaca, što je ogromna moć, ali i izazov. Ima li pravo zarađivati na svom tijelu, između ostalog, pitali smo Ernu Saljević u novoj epizodi podcasta ONE.

Srijeda, 27. 10. od 20 sati premijerno na YouTube i Facebook kanalu Al Jazeere Balkans

Ona zna da se utjecajnom ne postaje preko noći, a svoj brand "Diva is back" gradi skoro 10 godina. Svaka fotografija, izjava i poruka dopre do 100.000 pratilaca, &scaron;to je ogromna moć, ali i izazov. Ima li pravo zarađivati na svom tijelu, između ostalog, pitali smo Ernu Saljević u novoj epizodi podcasta ONE.
Srijeda, 27. 10. od 20 sati premijerno na YouTube i Facebook kanalu Al Jazeere Balkans

Erna Saljević: Utjecajnom se ne postaje preko noći

Šta spaja Coca-Colu i gošću četvrte epizode podcasta ONE Dženetu Karabegović? Transnacionalizam, kao ključna riječ njenog akademskog rada i utjecaja. Kraću biografiju uspjela je napisati na 18 stranica, a u 30-ak godina skupilo se rada i usavršavanja od Njemačke, Amerike, Velike Britanije, pa do Švedske i sada Austrije. Bosni i Hercegovini se uvijek vraća jer kaže da je ovdje najlakše biti inovatorica, a teme koje je profesionalno okupiraju su migracije, pomirenje i dijaspora. Zašto ne koristimo znanja i mrežu koje bh. dijaspora ima i šta je zadatak naše diplomatije da BiH brendiramo kao zemlju potencijala i mogućnosti..

&Scaron;ta spaja Coca-Colu i go&scaron;ću četvrte epizode podcasta ONE Dženetu Karabegović? Transnacionalizam, kao ključna riječ njenog akademskog rada i utjecaja. Kraću biografiju uspjela je napisati na 18 stranica, a u 30-ak godina skupilo se rada i usavr&scaron;avanja od Njemačke, Amerike, Velike Britanije, pa do &Scaron;vedske i sada Austrije. Bosni i Hercegovini se uvijek vraća jer kaže da je ovdje najlak&scaron;e biti inovatorica, a teme koje je profesionalno okupiraju su migracije, pomirenje i dijaspora. Za&scaron;to ne koristimo znanja i mrežu koje bh. dijaspora ima i &scaron;ta je zadatak na&scaron;e diplomatije da BiH brendiramo kao zemlju potencijala i mogućnosti..

Dženeta Karabegović: Coca-Cola kao ključna riječ

Sve možemo provući kroz filter, ne i osjećaj odbačenosti, nedostatnosti, zarobljenosti u rodno nametnutim ulogama.

U svijetu modne fotografije Aida Redžepagić je gotovo 10 godina, ali i dalje traga za onima u kojima društvo lako nalazi tragove nesvršenosti.

Ona stoji iza brojnih kampanja kojima promoviše pravo na izbor, podiže ekološku svijest, daje vjetar u leđa najmlađima u borbi s rakom.

O modnoj industriji i nerealnim standardima ljepote, koji decenijama donose neprihvatanje sebe i svog tijela, razgovarali smo u trećoj epizodi podcasta ONE.

Sve možemo provući kroz filter, ne i osjećaj odbačenosti, nedostatnosti, zarobljenosti u rodno nametnutim ulogama.
U svijetu modne fotografije Aida Redžepagić je gotovo 10 godina, ali i dalje traga za onima u kojima dru&scaron;tvo lako nalazi tragove nesvr&scaron;enosti.
Ona stoji iza brojnih kampanja kojima promovi&scaron;e pravo na izbor, podiže ekolo&scaron;ku svijest, daje vjetar u leđa najmlađima u borbi s rakom.
O modnoj industriji i nerealnim standardima ljepote, koji decenijama donose neprihvatanje sebe i svog tijela, razgovarali smo u trećoj epizodi podcasta ONE.

Aida Redžepagić: Zarobljenost u rodno nametnutim ulogama

Uvijek među posljednjima, stigmatizovane i nevidljive, najkraći je opis žena koje su preživjele iskonski zločin - seksualno nasilje u ratu. O neispričanim pričama djevojaka i žena, kojih, prema procjenama UN-a, u Bosni i Hercegovini ima gotovo 20.000 razgovaramo s Armom Tanović Branković, profesoricom Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu, koja je kroz programe osnaživanja i podrške Populacijskog fonda UN-a upoznala neke od njih. O ratovima koje vode muškarci i lakom plijenu koji predstavljaju žene kako u stvarnosti, tako i u umjetnosti govorimo u drugoj epizodi podcasta ONE, srijeda, 6.10.2021. od 20:00 na FB i YT kanalu Al Jazeera Balkans.

Uvijek među posljednjima, stigmatizovane i nevidljive, najkraći je opis žena koje su preživjele iskonski zločin - seksualno nasilje u ratu. O neispričanim pričama djevojaka i žena, kojih, prema procjenama UN-a, u Bosni i Hercegovini ima gotovo 20.000 razgovaramo s Armom Tanović Branković, profesoricom Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu, koja je kroz programe osnaživanja i podr&scaron;ke Populacijskog fonda UN-a upoznala neke od njih. O ratovima koje vode mu&scaron;karci i lakom plijenu koji predstavljaju žene kako u stvarnosti, tako i u umjetnosti govorimo u drugoj epizodi podcasta ONE, srijeda, 6.10.2021. od 20:00 na FB i YT kanalu Al Jazeera Balkans.

Arma Tanović Branković: O ratovima koje vode muškarci i lakom plijenu koji predstavljaju žene

Od pogibije oca kad joj je bilo devet godina do višegodišnje mete cyber nasilja, Dalija Hasanbegović Konaković je prošla dug put borbe za svoja prava i prilike. Iako poznata, nagrađivana i privilegovana, a opet javno ponižavana, diskreditovana i zastrašivana, njena priča je uvid u život na tri kontinenta, naučene lekcije o sebi i smislu koji tražimo, prepreke na cilju da se sjetimo ko smo, šta smo, čemu težimo. Je li moguće ostati nezavisna kao žena i novinarka dok suprug vodi političke bitke, jesu li nju žene podržale kada je trpjela nasilje, šta želi svojoj kćerki, ali i svim drugim djevojčicama koje stasaju u našim, balkanskim okvirima - samo su neka od pitanja tokom gotovo devedesetominutnog razgovora.  

Premijera podcasta "ONE", srijeda, 29.9.2021. od 20 sati na FB i YT kanalu Al Jazeera Balkans.

Od pogibije oca kad joj je bilo devet godina do vi&scaron;egodi&scaron;nje mete&nbsp;cyber nasilja, Dalija Hasanbegović Konaković je pro&scaron;la dug put borbe za svoja prava i prilike. Iako poznata, nagrađivana i privilegovana, a opet javno ponižavana, diskreditovana i zastra&scaron;ivana, njena priča je uvid u život na tri kontinenta, naučene lekcije o sebi i smislu koji tražimo, prepreke na cilju da se sjetimo ko smo, &scaron;ta smo, čemu težimo. Je li moguće ostati nezavisna kao žena i novinarka dok suprug vodi političke bitke, jesu li nju žene podržale kada je trpjela nasilje, &scaron;ta želi svojoj kćerki, ali i svim drugim djevojčicama koje stasaju u na&scaron;im, balkanskim okvirima - samo su neka od pitanja tokom gotovo devedesetominutnog&nbsp;razgovora.&nbsp;&nbsp;
Premijera podcasta "ONE", srijeda, 29.9.2021. od 20 sati na FB i YT kanalu Al Jazeera Balkans.

Feministički podcast "ONE" pratite od srijede, 29. 9, premijerno na FB I YT kanalu AJB. Autorica Marina Riđić poručuje - ovo nije TV-emisija, ovo je pokret. Možda smo same ti i ja, ali tako nastaje promjena! Podcast "ONE" kreiran je u partnerstvu UNFPA, Ambasade Velike Britanije i German Marshall Funda s medijskom kućom AJB, a cilj je mijenjati narativ u kojem su žene žrtve i objekti priča.

ONE

Follow the podcast:

9 clip(s) in playlist

ONE

Follow the podcast:

.css-1989ovb{vertical-align:middle;}.css-xs2b35{display:inline-block;-webkit-flex:none;-ms-flex:none;flex:none;width:4px;}9 clip(s) in playlist

9 clip(s) in playlist